Matija Gubec

Nitko nije bolje od Miroslava Krleže  u nekoliko riječi opisao svu muku koju su podnijeli seljaci pod strogim režimom feudalne gospode:

Karv, ta slana kmetska,
stubičanska karv, ta čarna, čerlena,
vonjhava gosta karv,
zakaj curi ta gluha, masna, slepa,
strahotno mlačna karv?
Kmična, gliboka, čemerna, kam, zakaj kaple kri?
Balade Petrice Kerempuha – Na mukah

Ambroz Matija Gubec poznata je povijesna ličnost koja je zauzela posebno mjesto u povijesti kao hrvatski seljak i vođa seljačke bune u Hrvatskoj i Sloveniji. Prije poznate seljačke bune Gubec je radio kao kmet na imanju zloglasnog Franje Tahija.
Seljačka buna dogodila se 1573. godine nakon što su seljaci odlučili prestati plaćati poreze svojim vladarima, a jedan od njih poslao je naoružane plaćenike koje su seljaci spremno dočekali. Međutim Hrvatski sabor reagirao je tako što ih je proglasio izdajnicama, na što su oni odgovorili sveopćim ustankom protiv feudalnih gospodara.

Za vođu bune izabran je Matija Gubec koji je sa svojim najbližim suradnicima i prijateljima Ilijom Gregorićem, Andrijom Pasancem, Nikolom Pozepcom, Vinkom Lepoićem i drugima podigao seljake na ustanak u noći s 18. na 19. siječnja 1573. godine.

U vrlo kratkom vremenu Gubec se pokazao kao prvi vođa koji ne posustaje i koji je svojim stavovima i ponašanjem uspio tada nadahnuti mnoge da se pridruže. Kao vođa predvodio je seljake u presudnoj bitki protiv plemića kod Stubičkih Toplica 9. veljače 1573. Nažalost seljaci su tada bili poraženi, a Gubec kao vođa odveden je u Zagreb, gdje ga je čekala kazna za poticanje seljaka na pobunu. Kao primjer svim ostalima smaknut je 15. veljače, a prema legendi stoji kako je javno bio mučen na Markovu trgu tako što su ga natjerali da nosi krunu od usijanog željeza, nakon čega je raščetvoren.
Nakon tužnog završetka pobune seljaka, Gubec se pokazao kao veliki vođa i odmah nakon smrti ušao u legendu.

Jeste li znali?!

  • Matija Gubec do današnjeg je doba ostao najveći narodni junak u Hrvata.
  • Mnoga kulturno-umjetnička društva nose njegovo ime.
  • Najčešće ime ulice u Hrvatskoj je Ulica Matije Gupca.
  • August Šenoa napisao je povijesni roman „Seljačka buna“ u kojem je Matija Gubec glavni lik. 
  • Igrani film „Seljačka buna 1573.“ djelo je Vatroslava Mimice.
  • Ivica Krajač, Karlo Metikoš  i Miljenko Prohaska autori su prve hrvatske rock opere Gubec-beg.
  • Antun Augustinčić autor je 6,5 m visokog spomenika Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici.

Planirate li posjetiti Gupčev kraj svakako Vam preporučamo da posjetite:

  • Manifestaciju Seljačka buna u Donjoj Stubici koja se održava početkom veljače.
  • Muzej seljački buna,Gornja Stubica.
  • Rodnu kuću Marije Gupca, Hižakovec, Donja Stubica.
  • Spomenik Matiji Gupcu, Gornja Stubica.
  • Gupčevu  lipu, Gornja Stubica.
  • Živi arhiv Gupčeve lipe, Hižakovec, Donja Stubica.