Seljačka buna
SELJAČKA BUNA – BITKA KOD STUBICE
Spektakl koji se ne propušta!
BUNA TRAJE!!!!!- ponovno će odzvanjati Gupčevim krajem kao spomen ustanka malog čovjeka u "borbi za pravicu“.
Povijesna bitka koja je "pokazala šake” vlasteli prije 451 godinu, ove godine slavi 16 godina održavanja, gdje će ponovno na tisuće posjetitelja imati priliku vidjeti oživljenu Seljačku bunu - Bitku kod Stubice između kmetova, predvođenim Matijom Gupcem, protiv zloglasnog Franje Tahija i njegove vojske. Jedinstvena i narodu posebna bitka, rekonstruirana je od strane Družbe vitezova Zlatnog Kaleža, a zajedno s TZ područja Gupčevog kraja, Gradom Donja Stubica i partnerima, priprema spektakl kakvog svi zajedno očekujemo.
Bitka nad bitkama, realan prikaz najveće borbe hrvatskog seljaka za pravicu, održati će se 10.2.2024. na bojnom polju, gdje će nekoliko stotina statista i sudionika, prikazati publici rekonstrukciju Seljačke bune iz davne 1573. g. koja je obilježila hrvatsku prošlost. Zbog toga ni ne čudi da ovu manifestaciju posjeti i 20.000 tisuća posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja.
Uz SPEKTAKULARNU BITKU KOD STUBICE posjetitelje očekuje srednjovjekovni sajam, bogata gastro ponuda i glazbeni program. U subotu, 3.2.2024., kod Gupčeve lipe u Gornjoj Stubici kreće Puntanje kmetov na čelu s Matijom Gupcem.
BITKA KOD STUBICE - održati će se u subotu, 10.2.2024. kod dvorca Stubički Golubovec s početkom u 14:00 sati.
Detaljan program nalazi se u nastavku!
Sudjelujte u puntanju i budite dio najvećeg povijesno kulturnog spektakla na ovim prostorima!
PROGRAM
3.2.2024. subota PUNTANJE KMETOV
Hižakovec, Donja Stubica
12:00 Prikaz života Matije Gupca - rodna kuća Matije Gupca u organizaciji Družbe vitezova zlatnog kaleža
13:00 Organizirani odlazak prema Gupčevoj lipi
Gupčeva lipa, Gornja Stubica
13:00 Tamburaški sastav PET ZA PET
14:00 Dolazak pobunjenih kmetova, naoružavanje i obučavanje za bitku, pripremanje Bune i pučko veselje uz gastro ponudu
Muzej seljačkih buna, Dvorac Oršić, Gornja Stubica
9:00 - 17:00 Obilazak Muzeja uz popust od 50% na cijene individualnih i obiteljskih ulaznica - organizirano besplatno stručno vodstvo od 10:00 do 11:00 sati
11:00 - 13:00 Radionica na temu Seljačke bune
Iskoristite priliku i posjetite izložbu 50 godina Muzeja seljačkih buna i stalni postav Muzeja prije zatvaranja zbog predstojeće obnove
9.2.2024. petak
18:00 u Fellerovoj zgradi (Trg Matije Gupca 27, Donja Stubica) - promocija novog broja časopisa Hrvatsko zagorje tematski posvećenog 450. obljetnici Seljačke bune uz mini izložbu knjiga iz Kajkavianinog fonda s istom temom. Obilježavanje 35. Obljetnice od osnutka udruge Kajkaviana (osnovana 9.2.1989.). Promociju vode članovi uredništva uz gostujuće autore članaka.
20:00 Zagrijavanje za Bunu - BIJELO DUGME TRIBUTE BAND, Buna pub, Donja Stubica
10.2.2024. subota BITKA KOD STUBICE
Park Jure Stubičanca, Donja Stubica
09:00 54. planinarski pohod STAZAMA GUPČEVIH PUNTARA u organizaciji Planinarskog društva “Stubičan” (prijave na e-mail: planinari.stubicani@gmail.com)
11:00 Srednjovjekovni sajam uz gastro ponudu i zabavni program - GRUPA MISSTERS
13:00 Okupljanje pobunjenih kmetova
13:30 Seljaci kreću u povorci do DVORCA STUBIČKI GOLUBOVEC
Trg ispred crkve Presvetog Trojstva, Donja Stubica
11:00 Srednjovjekovni sajam uz gastro ponudu i zabavni program – Tamburaški sastav ČRLENI LAJBEKI
Dvorac Stubički Golubovec, Donja Stubica
14:00SPEKTAKULARNA BITKA KOD STUBICE
Park Jure Stubičanca, Donja Stubica
BUNA PARTY
15:30 STORM BLUZY BAND
18:00 LET 3
20:00 CINKUŠI
AFTER BUNA PARTYod 20:00
Kegel bar, Buna pub, Caffe bar O-DA, Toya bar
Terme Jezerčica, Donja Stubica
8:00 - 21:00 Kupanje uz popust od 15% na cijene individualnih i obiteljskih ulaznica
Muzej seljačkih buna, Dvorac Oršić, Gornja Stubica
09:00 - 17:00 Obilazak Muzeja uz popust od 50% na cijene individualnih i obiteljskih ulaznica - organizirano besplatno stručno vodstvo od 10:00 do 11:00 sati
11:00 - 13:00 Radionica na temu Seljačke bune
Iskoristite priliku i posjetite izložbu 50 godina Muzeja seljačkih buna i stalni postav Muzeja prije zatvaranja zbog predstojeće obnove
ULAZ NA SVA DOGAĐANJA JE BESPLATAN!!!
(osim Muzeja seljačkih buna i Termi Jezerčica gdje se ostvaruju određeni popusti)
Organizatori: Družba vitezova zlatnog kaleža Donja Stubica, TZ područja Donja Stubica i Gornja Stubica, Grad Donja Stubica
Partneri i ostali pokrovitelji:Hrvatska turistička zajednica, Krapinsko-zagorska županija, Općina Gornja Stubica, MHZ- Muzej seljačkih buna, Župa Presvetog Trojstva Donja Stubica, PD Stubičan, DVD Donja Stubica, Sportska zajednica Grada Donja Stubica, Lovci Gupčevog kraja, UDVDR KZŽ, Terme Jezerčica
LINK Facebook događaj Seljačka buna 2024. - Bitka kod Stubice: https://www.facebook.com/events/1026829038392244?locale=hr_HR
SREDNJOVJEKOVNI SAJAM - OPĆI UVJETI ZA IZLAGAČE
CRAFT : SELJACKA BUNA / BITKA KOD STUBICE from Marko Butrakovic on Vimeo.
O SELJAČKOJ BUNI IZ 1573.
Autor teksta: Vlatka Filipčić Maligec ("Noć u Muzeju seljačkih buna", Muzej seljačkih buna, Muzeji Hrvatskog zagorja)
Daleke 1573. godine stubički su se seljaci, kao i brojni njihovi supatnici širom srednje i istočne Europe, odlučili za svoje stare pravice izboriti oružjem. Stoga je kolektivnom sjećanju hrvatskoga naroda 1573. ostala zapamćena po muškoj punti koju je predvodio Gubec. Velika seljačka buna ili seljački rat, kako su ga nazivali suvremenici, započeo je na Susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu. Bila je to treća buna od kada je 1564. Tahy došao na vlastelinstvo.
Uzroci bune nalaze se u pogoršanju položaja seljaka i smetnjama koje se stavljaju pred seljačku trgovinu, dok su povod bile borbe među vlastelom, koja je pri tom seljake naoružala, te zlodjela Franje Tahyja i njegovog sina Gabrijela. Seljaci kao svoje ciljeve ističu borbu za stare pravice i uspostavu „carske pravde“, rušenje feudalnog poretka, osnivanje svoje vlade u Zagrebu, preuzimanje obrane od Turaka te preuzimanje ubiranja poreza i oslobađanje trgovine feudalnih smetnji. Vođe su im bili Matija Ambroz Gubec, Ivan Pasanec, Ivan Mogaić i Ilija Gregurić.
Znak za početak oružanog ustanka dan je u noći 27. na 28. siječnja 1573., a prva veća ustanička akcija bila je napad na Cesargrad. Istodobno izbijaju pobune na desetak velikih vlastelinstava u Hrvatskoj i slovenskim pokrajinama. Biskup i ban Juraj Drašković moli kralja da hitno poduzme mjere za ugušivanje bune, a pomoć je zatražena i od uskočkog kapetana Thurna. Štajerski staleži objavili su opću mobilizaciju. Nakon poraza seljaka u bitkama kod Krškog i kod Kerestinca, ustanički odredi svladani su i u Planini, Jurkloštru i kod Jastrebarskog. Sedmoga dana veljače ban Drašković okuplja u Zagrebu vojsku za napad na ustanike u Zagorju. Alapić kreće s vojskom protiv ustanika koji se povlače prema Stubici.
Buna je završila 9. veljače u krvavoj bitci kod Stubičkih Toplica u kojoj je poražena glavnina ustaničke vojske. Biskup Drašković opisao ju je kao „veliku bitku“. Pod Gupčevim vodstvom okupila se glavnina ustaničke vojske i pružila neobično jak i učinkovit otpor. No, slabije naoružanje i lošija izvježbanost doveli su do toga da je Alapić porazio ustanike i sada ih još uvijek „kažnjava ognjem i mačem kao izdajnike“. U bitci i neposredno nakon nje pobijeno je možda i 3000 seljaka. Sudbina seljaka zaključena je u prostranoj dolini između Stubičkih Toplica i Donje Stubice. Još i danas narod u toj dolini može pokazati mjesta gdje su se odigrali žestoki okršaji. Boj je trajao četiri sata, pobjeda je već naginjala seljacima kad je u posljednji tren došla na bojište četa haramija i pomogla plemićkoj vojsci u zimsko predvečerje razbiti kmetove. Suhoparni podaci kažu da je u buni sudjelovalo i do petnaest tisuća seljaka, a samo u završnoj bitci njih 5000, od kojih su to mnogi platili svojim životima. I današnji nazivi obitelji i sela svjedoče o bezumnoj osveti feudalne gospode nakon bune. Mnogi seljaci ostali su bez nosa, očiju, uha.
Preživjeli seljački vođe, među njima Pasanec i Gubec, uhvaćeni su i vjerojatno pogubljeni, kako je to Drašković zatražio u svom pismu kralju: „Jednoga od njih, koga zovu Gubec – beg i koga su nedavno proglasili kraljem, okrunit ćemo ostalima za primjer usijanom željeznom krunom ako na to privoli Vaše Veličanstvo“. Predaja iz 19. stoljeća kaže da su Gupcu nakon mučenja glavu ovjenčali užarenom željeznom krunom te ga posadili na užareno prijestolje na Markovom trgu u Zagrebu. Puk Zagorja pak priča da Gubec nije umro, nego da su se nad njim i njegovom vojskom sklopila dva brijega. Gubec sjedi ispod njih sa svojim kapetanima za kamenim stolom na kojem su pune čaše vina. Brada mu se ovija oko stola, pa kada se omota devet puta, tad će se brada opet rastvoriti i Gubec sa svojom vojskom ponovo osvanuti.
Lik Matije Gubca za zagorskog je čovjeka oličenje borbe protiv svake vrste nepravde. Buna i posebno njezin vođa tako su si osigurali trajno mjesto u hrvatskoj kulturi.
Mramorni lik silnika Tahyja, čija je požuda pridonijela pobuni seljaka, koji se nekada pred skupljenim mnoštvom znojio u crkv svetog Trojstva u Donjoj Stubici, gdje je bio pokopan pokraj svoje supruge, kneginje Jelene Zrinske, traži danas svoj mir u Muzeju seljačkih buna, Gornja Stubica. Tahy, u cijeloj zemlji proklinjan kao začetnik bune, umro je iste godine.
U pećini pod Sljemenom Gubec i njegovi kapetani i dalje čekaju, neumrli u narodnoj predaji, a i muzej u dvorcu Oršić čuva sjećanje na narodne junake. Ispred crkve svetog Jurja je i jedini živi svjedok bune, prastara lipa ispod koje su seljački kapetani kovali svoje urotničke planove.